Vjetar je vodoravno strujanje zraka iznad Zemljine površine. Svi vjetrovi nastaju na isti način - uslijed promjene temperature. Kad se zrak zagrije, on se širi, postaje lakši i diže se uvis, a hladniji zrak dolazi na njegovo mjesto. Takvim kretanjem zraka nastaje - vjetar. Vjetrovi se dijele na one koji su dio svjetskog sustava vjetrova i lokalne vjetrove. Najveći sustavi vjetrova počinju na ekvatoru, gdje je Sunčeva toplina najjača i gdje se dostiže najveća temperatura na Zemlji, tu se topli zrak diže na veliku visinu i širi se prema Sjevernom i Južnom polu. Kad pređe trećinu svoga puta prema polu, počinje se hladiti i iznova padati na Zemlju. Jedan njegov dio se vraća na ekvator, gdje se iznova zagrijava, a drugi dio nastavlja put ka jednom ili drugom polu...
Oni vjetrovi koji pušu u istom pravcu preko cijele godine nazivaju se stalni vjetrovi. Njih razbijaju ili prekidaju lokalni, vjetrovi koji pušu iz raznih pravaca.
Lokalni vjetrovi nastaju ako naiđu hladne zračne mase s visokim pritiskom ili toplije zračne mase s niskim pritiskom. Obično ne traju dugo. Poslije nekoliko sati, ili najkasnije nekoliko dana, iznova se javljaju stalni vjetrovi.
Drugi lokalni vjetrovi nastaju uslijed dnevnog zagrijavanja ili hlađenja Zemlje. U tu skupinu vjetrova spadaju povjetarci s kopna ili s mora. Danju hladni zrak s mora struji prema kopnu kao morski povjetarac, a noću, kad je more toplije, hladniji zrak se kreće prema moru kao povjetarac s kopna.
U našem podneblju možemo naići na sljedeće vjetrove:
Preuzeto sa: e-kako.hr