preskoči na sadržaj

Osnovna škola Ivana Filipovića Osijek

Login
RASPORED ZVONA!

SKRAĆENI SATI

venmo — Michelle Porucznik

E-DNEVNIK

KLIK NA LINK!

  

  

    

 

   

TEHNIČKI KUTAK

MATEMATIČKI KUTAK

PRODUŽENI BORAVAK

RAZREDNA NASTAVA

Za učenike!

VAŽNO!

ŠSD FILIPOVIĆKA - FB

ŠKOLSKA KUHINJA

Tražilica
Brojač posjeta
Ispis statistike od 6. 1. 2017.

Ukupno: 164099
Ovaj mjesec: 1535
Ovaj tjedan: 152
Danas: 39
BeSmartOnline!

NATJEČAJI!

ŠKOLSKI DOKUMENTI

OPĆI AKTI ŠKOLE

ŠKOLSKI KONTAKTI

Arhiva od 2009.

Pronađi sve stare vijesti u našoj arhivi! :)

2009.-2019.

Još korisnih linkova :)

"The important thing is not to stop questioning."

 

TAJ ČUDNI SVIJET
Što zapravo znači pojam W*I*F*I?
SANJA Marolin Brljačić / datum: 17. 2. 2020. 09:14

Većina nas ga vjerojatno koristi, no možda ne znaju svi što zapravo znači Wi-Fi tehnologija. To je sustav koji omogućuje povezivanje s internetom bez ikakvih žica zahvaljujući routeru, nekoj vrsti mini centrale. No, svaki put kad je u funkciji router proizvodi magnetsko polje frekvencije od oko 2400 megaherca, što je otprilike jednako onom koje stvaraju mobiteli, te emitira zračenje koje naš organizam apsorbira. I koje na njega djeluje štetno, posebno zato što smo mu izloženi i na poslu i kod kuće i u knjižnicama, kafićima i brojnim drugim mjestima na kojima se zadržavamo, a koja su opremljena istom tehnologijom...PROČITAJTE VIŠE KLIKOM NA OPŠIRNIJE...


[OPŠIRNIJE]



Koliko poznajete fiziku?
Sanja Marolin / datum: 10. 11. 2017. 20:15

Poznati britanski fizičar Brian Cox posjetio je najveću svjetsku vakuumsku komoru. Želio je testirati zakon gravitacije i činjenicu da će sva tijela, neovisna o njihovoj masi, ako nema otpora zraka pasti u isto vrijeme. Sva tijela, naime, na Zemlji ubrzavaju istom akceleracijom, a kada je vakuum masa tijela ne igra ulogu u tome koje će tijelo prije pasti. Past će u isto vrijeme na tlo. Pogledajte video...


[OPŠIRNIJE]



Kakve banane jedemo?
Sanja Marolin / datum: 6. 11. 2017. 16:08

Ova banana na slici je zapravo pravi izgled divljeg tipa banane. Prepuna je nejestivih špica, te gotovo da i nema što ponuditi za ljudsku konzumaciju...dok su banane koje mi jedemo zapravo genetski modificirane...

 


[OPŠIRNIJE]



Jedna riječ...ČOKOLADA :P
Sanja Marolin / datum: 1. 11. 2017. 13:15

Čokolada - slatka ovisnost, je slastica koja se dobiva miješanjem kakaove mase s većom ili manjom količinom šećera, a u njoj se uživa već tisućama godina. Pročitajte 14 zanimljivih činjenica o čokoladi...kao to da su zrna kakaovca bila prihvaćena kao sredstvo plaćanja... :)


[OPŠIRNIJE]



Zemlja se ne vrti oko Sunca nego...
Sanja Marolin / datum: 17. 3. 2014. 10:10

Pogrešno je mišljenje da se Zemlja i ostali planeti vrte oko Sunca, a Mjesec oko Zemlje. Precizno govoreći, Zemlja i Sunce se vrte oko zajedničkog centra mase, kao i ostali planeti i sustav Zemlja - Mjesec. Masa Sunca je mnogo veća od mase bilo kojeg planeta pa je sasvim opravdano govoriti o rotaciji Zemlje oko Sunca. Centar mase sustava Zemlja - Sunce je svega oko 450 kilometara udaljen od centra Sunca...


[OPŠIRNIJE]



KREDA - kako se dobiva?
Sanja Marolin / datum: 3. 3. 2014. 10:11

Kreda se, u prirodi, nalazi u bijeloj, crnoj i sangvina (krvavo crvena) boji. Vadi se u rudnicima krede. Ima ista svojstva kao i ugljen, ali je tvrđa pa pomoću nje možemo vući oštre i tanke linije (školska kreda).

U morskoj vodi žive mnogobrojni oblici vrlo sitnih biljaka i životinja. Jedan takav oblik je jednostanična životinja zvana foraminifera, čija se ljuštura sastoji od vapna. Kad životinje uginu, njihove sićušne ljušture padaju na dno mora, a s vremenom (milijuni godina) se od tih ljuštura napravi debeli sloj koji se postupno stvrdne i sabije u mekan vapnenac - kredu.


[OPŠIRNIJE]



Češnjak - prirodni antibiotik
Sanja Marolin / datum: 3. 3. 2014. 09:57

Ta čudesna biljka iz porodice Alliaceae srodna je luku, poriluku i vlascu, a koristi se još od 4500 g. pr. n. e., kad su graditelji piramida u Egiptu svakodnevno jeli češnjak radi poboljšanja zdravlja, jer je bilo “sredstvo za jačanje krvi“. Kasnije je liječio ubode komaraca, rane, bolesti srca, ospice, tumor, ugriz zmije, akne, prehladu, gripu. Navodno je štitio od uroka, vampire i vukodlak. Hipokrat -“otac medicine” preporučao je češnjak u prehrani. Češnjak je bio lijek za mnogo zdravstvenih tegoba, a danas je znanstveno dokazano da sadrži pregršt ljekovitih tvari –  vitamine A, B1, B2 i C;  minerale-kalij, željezo, jod, kalcij, selen i fosfor, te aminokiseline, enzime, polioze poput inzulina, adenozina i alicina...


[OPŠIRNIJE]



Kako prepoznati opasnu plastiku?
Sanja Marolin / datum: 3. 3. 2014. 09:24

Ako iz nekog razloga ne pijete vodu iz slavine, nego kupujte ili točite onu iz plastične ambalaže, provjerite o kakvim se bocama radi. Pitate se zašto? Radi kemijskog sastava plastike. Plastika je naziv za različite umjetne ili poluumjetne polimerske materijale, ali nisu sve plastične boce jednako opasne. Na dnu svake ambalaže potražite trokut s brojem u sredini. On govori, koliko je opasna vaša plastika. Plastične mase, koje ne otpuštaju kemikalije u vodu su, dakle, 2, 4 i 5, ili s oznakom HDP, HDPE, LDPE, PP. Kod svih drugih (1, 3, 6, 7) radije razmislite o njihovoj uporabi. Najbolje je čuvati vodu u staklenim bocama...



[OPŠIRNIJE]



Hawaii
Sanja Marolin / datum: 14. 10. 2013. 10:03

Havaji ili Država Hawaii je otočje u Tihom u Oceanu u sastavu Sjedinjenih Američkih Država, a sastoji se od skupine otoka udaljenih oko 4.000 kilometara jugozapadno od Kalifornije. Prema legendama što se pričaju po Havajima, boginja vulkana Pele stvorila je Havajsko otočje. S vremena na vrijeme, kako kaže legenda, boginja Pele vraća se na otoke kako bi razbuktala vatre u kraterima i izazvala nove erupcije. Havajski otoci su zaista vrhovi velikih vulkana koji su se podigli s oceanskog dna...

 


[OPŠIRNIJE]



Amazonska prašuma
Sanja Marolin / datum: 17. 5. 2013. 08:35

Amazonska prašuma ili Amazonija (portugalski: Floresta Amazônica ili Amazônia) je najveća svjetska prašuma. Ime joj je dao španjolski istraživač Francisco de Orellana 1542. godine, prvi Europljanin koji je otišao duboko u to područje gdje je vidio mnogo plemena. Amazona zauzima oko jedne trećine Južne Amerike oko rijeke Amazone. To je ujedno i područje sa najvećom svjetskom bioraznolikošću koja se proteže kroz 9 država, najveći dio, na više od šest milijuna kvadratnih metara, a 60% se nalazi u Brazilu. Zbog nekontrolirane sječe dolazi do problema kao što su erozija, poplave i klimatskih promjena, te se uništava stanište mnogih biljaka i životinja. Ono što je još zanimljivo jest da ne postoji niti jedan most preko rijeke u cijeloj prašumi.


[OPŠIRNIJE]



Najčvršća stvar na svijetu
Sanja Marolin / datum: 17. 5. 2013. 08:23

Paukova mreža se svrstava u čuda životinjskog svijeta, a manje je poznato kako zapravo pauci stvaraju tu fascinantnu tvorevinu. Od onih za hvatanje plijena, čuvanje hrane, udvaranja ženkama pa do niti koje služe za lebdjenje, svila koju pauci stvaraju nije bez razloga proglašena najčvršćom i najelastičnijom tvari na svijetu, a ono što znanstvenike buni je i kemijski sastav samih svilenih niti. Pauci posjeduju 6 različitih žlijezda na tijelu koje proizvode različite vrste niti. Proteinska tekućina koja se stvara pri doticaju sa zrakom postaje kruta.

Od samo 0,004 mm debljine svilena nit koju pauk proizvede potvrđena je kao najčvršća tvar na svijetu. Snažnija je od čelične niti iste debljine, a jednako snažna kao najlonska nit. Potrebno je uložiti do 10 puta više snage kako bi raskidali jednu nit pukove mreže u odnosu na neke druge prirodne materijale kao što su celuloza, hitin i kolagen...


[OPŠIRNIJE]



Najduži most na svijetu
Sanja Marolin / datum: 27. 2. 2013. 09:28

Najduži most na svijetu, Qingdao Haiwan nalazi se u istoimenom kineskom gradu i dugačak je 42.4 kilometra. Preko njega bi bez problema prešli La Manche, a za 5 kilometara je duži je od dosadašnjeg rekordera, mosta na jezeru Pontchartrain Causeway u američkoj državi Louisiani. Most je izgrađen u samo četiri godine i stajao je 55.5 milijardi funti. Ima šest prometnih traka i podupire ga više od 5.200 stupova. pretpostavlja se da će mostom dnevno prijeći oko 30 tisuća automobila...


[OPŠIRNIJE]



Koliko su daleko zvijezde?
Sanja Marolin / datum: 27. 2. 2013. 08:45

Zvijezde su nebeska tijela, građena od velike količine plina (vodika). Isijavaju svjetlost i toplinu koji nastaju u termonuklearnim reakcijama u njihovim središtima. Udaljenost do zvijezda nije obična udaljenost i ne mjeri se u metrima ili kilometrima. Njihovu udaljenost mjerimo vremenom koje je potrebno svjetlosti da prijeđe put od zvijezde da bi došla do nas. Svjetlost je nešto najbrže što se kreće svemirom. Putuje brzinom od oko 300 tisuća kilometara u sekundi. Treba joj tek nešto više od sekunde da dođe od Mjeseca do Zemlje, te 8.3 minute da prijeđe put od Sunca do nas. Zvijezde koje su, golim okom, vidljive sa Zemlje mogu biti desetcima pa i stotinama svjetlosnih godina daleko. Stoga, svjetlo koje dolazi do nas u određeno vrijeme je napustilo tu zvijezdu prije isto toliko godina kolika je njena udaljenost izražena u svjetlosnim godinama...


[OPŠIRNIJE]



Yellowston Caldera
Sanja Marolin / datum: 25. 2. 2013. 09:27

Yellowstone je nacionalni park SAD-a (Wyoming) i najstariji svjetski nacionalni park. Utemeljen je 1. ožujka 1872. godine, a 1978. upisan je i na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine. Park je poseban jer obiluje geotermalnim pojavama, a uz gejzire tu su i bazeni vrelog mulja, mlazovi sumporne pare koja izlazi iz prirodnih dimnjaka fumarola te vruća vrela. Sva ta aktivnost potječe od goleme magmatske komore koja se polagano pomiče ispod tanke Zemljine kore i neprestano prijeti erupcijom. Podzemni supervulkan, Yellowstone Caldera, podno nacionalnog parka, je u prošlosti više puta silovito eruptirao, a čini se da je nova erupcija samo pitanje vremena. Hidrotermalni izvori i gejziri, rasprostranjeni po gotovo čitavoj površini Yellowstonea, nisu ništa drugo nego pukotine kroz koje "diše" supervulkan Caldera, koji se nalazi podno nacionalnog parka i oslobađa višak tlaka. Svake godine ovo područje pogodi između 1 000 i 2 000 potresa. Oni ukazuju na aktivnost supervulkana. Probajte zamisliti 1000 vulkana kako eruptira na istom mjestu u isto vrijeme...


[OPŠIRNIJE]



Uluru
Sanja Marolin / datum: 25. 2. 2013. 08:32

Uluru (Ayers Rock) je kameno brdo i najveći kameni monolit na svijetu smješten u južnom dijelu Sjevernog teritorija u nacionalnom parku Uluru, 450 kilometara jugozapadno od Alice Springsa, Australija. Brdo je građeno od crvenog pješćenjaka, a na površinu su ga izgurala kretanja Zemljine kore prije oko 500 milijuna godina. Obujam mu je 9,4 kilometra, a uzdiže se na 240 metara visine. Za Aboridžine je ova drevna crvena stijena oduvijek bila sveto i mistično mjesto. Danas je prerasla i u nacionalni simbol. Najveći dio brda danas je pod okolnim morem pješčanih dina. Na brdu su sa svih strana urezane špilje i rupe. Pročitajte više i pogledajte zanimljive fotografije nacionalnog parka...


[OPŠIRNIJE]



Tornado
Sanja Marolin / datum: 24. 2. 2013. 11:33

Tornada su razarajući vrtlozi zraka koji se prostiru sve od munji do tla. Formiraju se uslijed neobično razornog grmljavinskog nevremena. Tornada nastaju kada se postignu svi uvjeti – zagrijavanje zraka i velika vlažnost u donjoj atmosferi, suh i hladan zrak u gornjoj atmosferi, nagla promjena brzine i smjera vjetra te pad temperature kako se visina pijavice povećava. Najsnažniji vrtlozi dosežu brzinu od 400 km/h i više. Razarajuća snaga tornada javlja se u različitim oblicima i veličinama, no najčešći su oni oblika lijevka – široki gore, a uži kako se spuštaju prema tlu. Najčešće se pojavljuju tijekom proljeća i ljeta. Uočeni su na svim kontinentima osim na Anarktici, ali su ipak najčešći u SAD-u (Texas, Oklahoma, Nebraska, Kansas - područje tornada). Mogu uzrokovati velike ljudske i materijalne štete...


[OPŠIRNIJE]



Aloe Vera
Sanja Marolin / datum: 22. 2. 2013. 14:41

Aloe vera je jedna od najljekovitijih biljaka na našem planetu. Prirodno raste samo u područjima sa toplom i suhom klimom (iznad 22 stupnja), a sadrži preko 240 hranjivih i ljekovitih sastojaka jača otpornost organizma, pomaže kod alergija, štiti od visokog tlaka, virusa, raka, dijabetesa... Bila je poznata još prije 5000 godina u Indiji, gdje se koristila pod imenom Ghrit Kumari (ta, koja hrani i donosi dugovječnost). Legende kažu da je za nju znala i egipatska kraljica Kleopatra koja je gel aloe vere koristila za njegu kože, a Aleksandar Veliki navodno je ispijao goleme količine alojina soka za snagu, prije velikih pohoda...


[OPŠIRNIJE]



Mount Erebus
Sanja Marolin / datum: 22. 2. 2013. 08:55
Krater vulkana

Najjužniji aktivni vulkan na Zemlji nalazi se na Antarktici, smješten na otoku u ledenom moru. Visok je 3.794 m i nalazi se na Rossovom otoku gdje se nalaze i tri neaktivna vulkana te Vulkanski observatorij Novomeksičkog instituta za rudarstvo i tehnologiju. Vulkan je aktivan od 1972. godine, a u krateru vulkana nalazi se jedno od nekoliko preostalih jezera lave u svijetu. Vulkanolozi ga cijene jer im omogućuje jedinstvene spoznaje o Zemljinoj unutrašnjosti, no ujedno i strahuju od njegove podmukle siline...


[OPŠIRNIJE]



Kitovi
Sanja Marolin / datum: 19. 2. 2013. 16:41
Grbavi kit

Kitovi (lat. Cetacea) su sisavci, koje odlikuje neobična dugovječnost (Grenlandski kit doživi i više od 200 godina). Ima ih više od 80 vrsta, a svi žive isključivo u vodi. Iz reda kitova su najveće životinje koje su ikada živjele na zemlji. Plavi kit (Balaenoptera musculus) je sa svojih 33 metra i 190 tona najveća vrsta na Zemlji živućih životinja, ali i veća od svih svojih fosilnih predaka, dok je ulješura (Physeter catodon) najveći mesožder koji je ikada živio na Zemlji. Većina kitova je izrazito druželjubiva, a osim rijetkih iznimaka, kitove uglavnom ugrožavaju ljudi. Prirodni neprijatelji kitova su samo neke vrste velikih morskih pasa kao i drugi kitovi, primjerice orke koje love male kitove, ali i mladunce velikih kitova. Ugroženost od strane ljudi se može podijeliti na lov i zagađenje okoliša...


[OPŠIRNIJE]



Bijeli patuljak
Sanja Marolin / datum: 7. 2. 2013. 12:01
Usporedba zvijezde Pegasi A, njenog pratioca, bijelog patuljka Pegasi B i Sunca.

Na slici vidite usporedbu zvijezde IK Pegasi A, njenog pratioca, bijelog patuljka IK Pegasi B i Sunca.

Bijeli patuljak je malena zvijezda koja se sastoji uglavnom od materije koja ne sadrži elektrone u sebi. Njihova je masa slična masi Sunca, a volumen Zemlji te su zvijezde veoma guste. Tako Bijeli patuljak veće mase ima manji radijus. Nastaju od obične zvijezde kada dođe do odvajanja vanjskih slojeva od jezgre. Do te pojave dolazi u kasnijem razvojnom procesu zvijezde kada je u fazi crvenog diva. Tada otpuhne vanjske slojeve koji se mogu vidjeti kao planetarna maglica, a ostaje samo jezgra nekadašnje zvijezde. Upravo tada se rađa bijeli patuljak koji sjaji zbog topline koja je zaostala u njima. Kako oni polagano zrače tu toplinu u okolni prostor tako se hlade (crni patuljak). Sve zvijezde male mase kao što je naše Sunce završit će životni ciklus kao bijeli patuljci. Bijeli patuljci, astronomski objekti koji nastaju nakon smrti zvijezda, u svojoj atmosferi imaju kisik, magnezij, željezo i silicij, četiri elementa koja čine 93% naše planete, pa znanstvenici dolaze do zaključka da će ovako izgledati i umiranje Zemlje...


[OPŠIRNIJE]



Grand Canyon
Sanja Marolin / datum: 7. 2. 2013. 10:20

Svaka američka savezna država ima svoj nadimak, a jedna od njih izdvaja se baš kao Grand Canyon State – "Država Velikog kanjona". U polupustinjski ravnjak Colorado u sjeverozapadnom dijelu američke savezne države Arizone u duljini od 446 kilometara toka rijeke Colorado usječen je Grand Canyon – širine od 180 metara do 29 kilometara, a dubine preko 1800 metara. Sjeverni prsten (obod) kanjona na otprilike 2500 metara nadmorske visine oko 365 metara viši je od južnoga prstena. Već 1882. pojavili su se prvi neuspješni, pokušaji zaštite Grand Canyon-a statusom nacionalnog parka sve do Theodora Roosevelta koji je 1908. godine proglasio Grand Canyon nacionalnim spomenikom. Tako je 1919. godine američki Kongres proglasio je Nacionalni park Grand Canyon. Te je godine zabilježno više od 44 000 posjetitelja, a taj broj danas doseže oko 4,5 milijuna posjetitelja godišnje. Južni prsten Canyona je dostupniji pa najveći dio posjetitelja dolazi s južne strane. Područje Parka naknadno je i prošireno, a danas zauzima površinu od 4 950 km2. Od 1979. on je dio i UNESCO-ve liste svjetske baštine. U samoj. Područje Grand Canyona okruženo je i drugim zaštićenim područjima, te graniči s čak tri indijska rezervata...


[OPŠIRNIJE]



Kako nastaje vjetar?
Sanja Marolin / datum: 6. 2. 2013. 19:40

Vjetar je vodoravno strujanje zraka iznad Zemljine površine. Svi vjetrovi nastaju na isti način - uslijed promjene temperature. Kad se zrak zagrije, on se širi, postaje lakši i diže se uvis, a hladniji zrak dolazi na njegovo mjesto. Takvim kretanjem zraka nastaje - vjetar. Vjetrovi se dijele na one koji su dio svjetskog sustava vjetrova i lokalne vjetrove. Najveći sustavi vjetrova počinju na ekvatoru, gdje je Sunčeva toplina najjača i gdje se dostiže najveća temperatura na Zemlji, tu se topli zrak diže na veliku visinu i širi se prema Sjevernom i Južnom polu. Kad pređe trećinu svoga puta prema polu, počinje se hladiti i iznova padati na Zemlju. Jedan njegov dio se vraća na ekvator, gdje se iznova zagrijava, a drugi dio nastavlja put ka jednom ili drugom polu...


[OPŠIRNIJE]



Namaqualand
Sanja Marolin / datum: 6. 2. 2013. 18:59

Namaland je golemo sušno područje na jugu Afrike, a jedan njegov dio, Mali Namaland, nalazi se na sjeverozapadu Južnoafričke Republike. Iza planina koje se nalaze na sjeveru teče rijeka Orange, koja je krajnja sjeverna granica tog područja. U tom sušnom kraju temperature gotovo cijele godine danju dosežu i do 40 Celzijevih stupnjeva, a noću zahladi i temperatura se zna spustiti 8 stupnjeva ispod nule. Gotovo da i nema površinskih voda, a podzemne vode ima vrlo malo. Namaland može djelovati vrlo neprivlačno, osim u vrijeme čudesne preobrazbe koja se događa jednom godišnje - nakon kišnog razdoblja, koje traje od početka kolovoza do sredine rujna, bezvodne ravnice Namalanda iznenada procvatu i zablistaju u punom sjaju - na poljima procvate bezbroj žutih, ružićastih, naranđastih, bijelih, zagasitocrvenih, plavih i ljubičastih cvjetova...


[OPŠIRNIJE]



Krateri na Mjesecu
Sanja Marolin / datum: 6. 2. 2013. 18:35

Krateri na mjesecu nastaju udarom drugog tijela na površinu Mjeseca pri čemu se stvara udubljenje. Oni se većinom formiraju srazom asteroida i meteorita s Mjesecom. Padaju na površinu Mjeseca različitim brzinama, no prosječna brzina je otprilike 20 km/sec. Zemlja također ima kratere, ali ima i atmosferu koja sagori sva tijela čim uđu u nju dok Mjesec nema atmosferu pa i male stijene udaraju u njega. Zemlja također ima eroziju, vjetrove i kišu koje Mjesec nema. Zbog toga krateri duže ostaju na Mjesecu i ne mogu se promijeniti sve dok neki drugi objekt ne udari u to mjesto. Kratere na Mjesecu zovemo udarnim kraterima.


[OPŠIRNIJE]



Zašto je Sunce žuto?
Sanja Marolin / datum: 6. 2. 2013. 17:30

Sunce se sastoji od plinova, većinom vodika, helija i malih količina drugih elemenata sumpora, magnezija, ugljika, neona, željeza, kisika, nikla, kroma i kalcija. Temperatura površine Sunca otprilike iznosi 5,506 ° C, što Suncu daje bijelu boju, ali zbog atmosferskog rasipanja svijetla često tu bijelu vidimo kao žutu boju. Kada bijelo svijetlo koje dolazi od Sunca i ide prema Zemlji prelazi kroz atmosferu Zemlje, plavo svijetlo se rasipa (zbog koje nebo vidimo kao plavo), a uz bijelo svijetlo ostaje crveno, koje mi vidimo kao žuto. Kad Sunce zalazi na zapadu više se plavog svijetla rasipa nego uobičajeno, pa nam se Sunce čini tamnije, narančasto ili crveno. Možemo reći da kad Sunce gledamo sa Zemlje izgleda žuto, ali ako ga promatramo iz svemira, izvan Zemljine atmosfere, sigurno ćemo primijetiti razliku i u boji i u intenzitetu.


[OPŠIRNIJE]



Izvori vruće vode
Sanja Marolin / datum: 14. 9. 2012. 20:35

Izvori vruće vode ili geotermalni izvori su izvori vode čija je temperatura viša od okoline, zagrijana toplinom iz Zemljinog podzemlja (Zemljinog omotača). Nazivamo ih gejzirima (iz islandskog jezika geysa – vrtlog, tok). U manje ili više redovitim vremenskim razmacima izbacuju kipuću vodu i paru kao fontanu u zrak. Vruće stijene, duboko ispod površine dižu temperaturu vode. Pritisak tjera vodu kao mlaz prema gore. Kada se napuni spremište ponovo sa vrućom vodom, gejzir ponovo izvire. Djeluje po načelu stalnog izvora vode i podzemnih tunela, koji djeluju kao cijevi. Kad se nakupi dovoljno vruće vode, tlak ju podiže na površinu. Vrlo ih je lako primjetiti u prirodi, jer površinsku vodu nadvije veliki oblak pare. Ove vode imaju i pozitivno djelovanje na tijelo, zbog mnoštva otopljenih soli i minerala...


[OPŠIRNIJE]



Životinjski oblici krajolika
Sanja Marolin / datum: 1. 9. 2012. 11:46

Priroda je prepuna gromada i stijena koje se ljudskom oku mogu činiti kao prepoznatljivi oblici. Mozak u tim stijenama "vidi" oblike životinja, ili čak obrise ljudskog lica. Pogledajte zanimljive slike životinjskih oblika krajolika na Zemlji...

 


[OPŠIRNIJE]



Fatamorgana
Sanja Marolin / datum: 1. 9. 2012. 09:34

Fatamorgana je varka što je pred našim očima stvara priroda zbog određenih uvjeta u atmosferi. Mi vidimo neki predmete zbog toga što se svjetlosne zrake odbijaju od tog predmeta i padaju na naše oči. Te zrake obično dopiru do naših očiju u pravoj liniji. Stoga, ako pogledamo u daljinu, vidjet ćemo samo predmete koji su iznad našeg horizonta tj. atmosfera stvara varku sa svjetlosnim zrakama...


[OPŠIRNIJE]



Aurora Borealis/Australis
Sanja Marolin / datum: 11. 6. 2012. 09:33

Polarna svjetlost je sjaj na noćnom nebu, uglavnom vidljiv na visokim zemljopisnim širinama. Na sjeveru tu pojavu zovemo aurora borealis ("sjeverna zora"), a jugu se naziva aurora australis ("južna zora"). Aurora Borealis ime je dobila prema rimskoj božici zore Aurori i grčkom nazivu za sjeverni vjetar, Boreas. Najčešće se pojavljuje tijekom rujna i listopada te ožujka i travnja. Polarnu svjetlost uzrokuje Sunčev vjetar...


[OPŠIRNIJE]



Sedam svjetskih čuda
Sanja Marolin / datum: 9. 6. 2012. 09:27

Sedam svjetskih čuda je sedam veličanstvenih čovjekovih dostignuća u građevinarstvu i arhitekturi. Lista svjetskih čuda prema najvećoj dosad održanoj anketi objavljena je na senzacionalnoj ceremoniji održanoj 07.07.2007. godine:

 

 

 

 

 

1. Veliki kineski zid (Kina)

2. Taj Mahal (Indija)

3. Machu Picchu (Peru)

4. Kip Krista Iskupitelja (Brazil)

5. Grad Petra (Jordan)

6. Kolosej (Rim)

7. Grad Chichen itza (Meksiko)

 

Pročitaj više...


[OPŠIRNIJE]



RSS


preskoči na navigaciju