preskoči na sadržaj

Osnovna škola Ivana Filipovića Osijek

Login
RASPORED ZVONA!

Superficial Lapoviță Aplicabil bell ring gif Fabulă Etapa Reflecţie

RODITELJI-VAŽNO!

E-DNEVNIK

KLIK NA LINK!

  

    

         

TEHNIČKI KUTAK

MATEMATIČKI KUTAK

KUTAK IZ FIZIKE

Physical Science Physics Sticker by Girls in STEM for iOS & Android | GIPHY

STEAM GRUPA

INFORMATIČKI KUTAK

SPORTSKI KUTAK

Red Card Football GIF by happydog

RAZREDNA NASTAVA

PRODUŽENI BORAVAK

Za učenike!

ŠSD FILIPOVIĆKA - FB

ŠKOLSKA KUHINJA

Tražilica
Brojač posjeta
Ispis statistike od 6. 1. 2017.

Ukupno: 318288
Ovaj mjesec: 1917
Ovaj tjedan: 250
Danas: 79
RADIONICE

BeSmartOnline!

Arhiva od 2009.

Pronađi sve stare vijesti u našoj arhivi! :)

2009.-2019.

NATJEČAJI!

ŠKOLSKI KONTAKTI

ŠKOLSKI DOKUMENTI

OPĆI AKTI ŠKOLE

VIRTUALNA KNJIŽNICA

 

„Onaj tko ne voli čitati nije pronašao pravu knjigu za sebe.”

– J.K. Rowling

Još korisnih linkova :)

"The important thing is not to stop questioning."

TAJ ČUDNI SVIJET
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Kako nastaje vjetar?
Autor: Sanja Marolin, 6. 2. 2013.

Vjetar je vodoravno strujanje zraka iznad Zemljine površine. Svi vjetrovi nastaju na isti način - uslijed promjene temperature. Kad se zrak zagrije, on se širi, postaje lakši i diže se uvis, a hladniji zrak dolazi na njegovo mjesto. Takvim kretanjem zraka nastaje - vjetar. Vjetrovi se dijele na one koji su dio svjetskog sustava vjetrova i lokalne vjetrove. Najveći sustavi vjetrova počinju na ekvatoru, gdje je Sunčeva toplina najjača i gdje se dostiže najveća temperatura na Zemlji, tu se topli zrak diže na veliku visinu i širi se prema Sjevernom i Južnom polu. Kad pređe trećinu svoga puta prema polu, počinje se hladiti i iznova padati na Zemlju. Jedan njegov dio se vraća na ekvator, gdje se iznova zagrijava, a drugi dio nastavlja put ka jednom ili drugom polu...


Oni vjetrovi koji pušu u istom pravcu preko cijele godine nazivaju se stalni vjetrovi. Njih razbijaju ili prekidaju lokalni, vjetrovi koji pušu iz raznih pravaca.

Lokalni vjetrovi nastaju ako naiđu hladne zračne mase s visokim pritiskom ili toplije zračne mase s niskim pritiskom. Obično ne traju dugo. Poslije nekoliko sati, ili najkasnije nekoli­ko dana, iznova se javljaju stalni vjetrovi.
Drugi lokalni vjetrovi nastaju uslijed dnevnog zagrijavanja ili hlađenja Zemlje. U tu skupinu vjetrova spadaju povjetarci s kopna ili s mora. Danju hladni zrak s mora struji prema kopnu kao morski povjetarac, a noću, kad je more toplije, hladniji zrak se kreće prema moru kao povjetarac s kopna.


U našem podneblju možemo naići na sljedeće vjetrove:

  • tramnotana - N - (S) sjever - hladan vjetar sličan buri, ali stabilniji
  • burin - NNE - (SSI) - vjetar koji puše noću s kopna, pretežno iz NNE na sjevernome Jadranu, a često iz E ili SE na južnome dijelu
  • bura - NE - (SI) - najjači vjetar na Jadranu, puše s kopna preko planina na more, često na mahove i promjenjiva smjera
  • grego levante - ENE - (ISI) -jak vjetar koji zimi puše od grčkih obala preko Jonskog mora prema Jadranu
  • levant - E - (I) - istočnjak, često istih obilježja kao i bura, ponekad i topli vjetar lijepog vremena
  • jugo levante - ESE - (IJI) -
  • jugo - SE - (JI) - ili široko, vjetar jugoistočnog smjera koji uglavnom donosi kišu i loše biometeorološke prilike
  • oštro - S - (J) - je čisti južnjak, karakterizira ga velika jačina, i relativno malo vrijeme trajanja. Većinom je oštro prijelazna faza između juga i lebića.
  • maestral obalni - SSW - (JJZ)
  • lebić - SW - (JZ) - je kratak vjetar, često zapuše nakon juga. Može biti jak i tada se zove lebićada.
  • garbin - WSW - (ZJZ)
  • pulenat - W - (Z) - ponent, punenat ili pulent je rijedak vjetar kod nas. Kada je jak naziva se pulentada.
  • maestral - NW - (SZ) - u pravilu ugodan ljetni vjetar koji za lijepa vremena uobičajeno puše poslije podne, donoseći lagano rashlađenje u toplim danima.

 

 

Preuzeto sa: e-kako.hr





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju