preskoči na sadržaj

Osnovna škola Ivana Filipovića Osijek

Login
RASPORED ZVONA!

Superficial Lapoviță Aplicabil bell ring gif Fabulă Etapa Reflecţie

RODITELJI-VAŽNO!

E-DNEVNIK

KLIK NA LINK!

  

    

         

TEHNIČKI KUTAK

MATEMATIČKI KUTAK

KUTAK IZ FIZIKE

Physical Science Physics Sticker by Girls in STEM for iOS & Android | GIPHY

STEAM GRUPA

INFORMATIČKI KUTAK

SPORTSKI KUTAK

Red Card Football GIF by happydog

RAZREDNA NASTAVA

PRODUŽENI BORAVAK

Za učenike!

ŠSD FILIPOVIĆKA - FB

ŠKOLSKA KUHINJA

Tražilica
Brojač posjeta
Ispis statistike od 6. 1. 2017.

Ukupno: 319274
Ovaj mjesec: 2903
Ovaj tjedan: 316
Danas: 157
RADIONICE

BeSmartOnline!

Arhiva od 2009.

Pronađi sve stare vijesti u našoj arhivi! :)

2009.-2019.

NATJEČAJI!

ŠKOLSKI KONTAKTI

ŠKOLSKI DOKUMENTI

OPĆI AKTI ŠKOLE

VIRTUALNA KNJIŽNICA

 

„Onaj tko ne voli čitati nije pronašao pravu knjigu za sebe.”

– J.K. Rowling

Još korisnih linkova :)

"The important thing is not to stop questioning."

TAJ ČUDNI SVIJET
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Izvori vruće vode
Autor: Sanja Marolin, 14. 9. 2012.

Izvori vruće vode ili geotermalni izvori su izvori vode čija je temperatura viša od okoline, zagrijana toplinom iz Zemljinog podzemlja (Zemljinog omotača). Nazivamo ih gejzirima (iz islandskog jezika geysa – vrtlog, tok). U manje ili više redovitim vremenskim razmacima izbacuju kipuću vodu i paru kao fontanu u zrak. Vruće stijene, duboko ispod površine dižu temperaturu vode. Pritisak tjera vodu kao mlaz prema gore. Kada se napuni spremište ponovo sa vrućom vodom, gejzir ponovo izvire. Djeluje po načelu stalnog izvora vode i podzemnih tunela, koji djeluju kao cijevi. Kad se nakupi dovoljno vruće vode, tlak ju podiže na površinu. Vrlo ih je lako primjetiti u prirodi, jer površinsku vodu nadvije veliki oblak pare. Ove vode imaju i pozitivno djelovanje na tijelo, zbog mnoštva otopljenih soli i minerala...


Voda kišnica prodire kroz pukotine u podzemna spremišta i tu se sakuplja.
Vruće vulkanske stijene griju tu vodu koja se zagrijava na temperaturu iznad vrelišta tako da se volumen povećava i do 1000 puta, što čini pritisak na vodu ispod nje. Kapljice jako pregrijane vode jednostavno eksplodiraju u paru, te izazovu lančanu reakciju, što rezultira erupcijom pare ili vrele vode kroz otvor
gejzira. Vrela voda i para mogu biti izbačene i preko 100 metara visoko. Nakon erupcije gejzir se smiri, da bi se u odredenom vremenskom razmaku sve opet ponovilo.

U svijetu ima svega 700 gejzira. Najpoznatiji su u području mladog vulkanizma kao što su Yellowstone Park u Sjevernoj Americi, Island, Sjeverni otok Novog Zelanda, Kamčatka i Japan. Izdvojeno dolaze u čileu, Meksiku, Africi, Indoneziji, Kini, Aljasci, na Azorima i nekim pacifičkim otocima.

Gejziri su privlačna turistička atrakcija, ali i korisni izvori tople vode. Od osobite su ekonomske važnosti gejziri s toplom, čistom i slatkom vodom.
Na Islandu se ta prirodna vruća voda koristi za grijanje stanova, dvorana i staklenika. S tom vodom kuhaju hranu, peru rublje, a u njoj se i kupaju.
čovjek bi mogao iskorištavati gejzire kao ekološki čist oblik energije. U nekim se zemljama ti izvori ozbiljno koriste, osobito na Islandu, u Japanu, Novom Zelandu i SAD- u. Ta geotermalna energija mogla bi zadovoljiti 10% svjetskih potreba za energijom. 

Bilo bi idealno kad bi takva energija bila i nepotrošiva, odnosno kad bi se sama obnavljala. Ipak, ako se jedan izvor neprekidno crpi 30 do 40 godina, istroši se! Zatim treba čekati deset godina da se vrelo obnovi. Kako taj tip energije ne zagaduje okoliš, veliki su izgledi da upravo geotermalnim vrelima pripadne budućnost.

  

Prema najnovijim istraživanjima, čini se da gejziri igraju važnu ulogu u predvidjanju potresa. Pojačana aktivnost gejzira često je jedan od njihovih ranih pokazatelja. Samo 60 sati prije velikog potresa (7,1 prema Richterovoj ljestvici) koji je pogodio San Francisco 1989. godine, Old Faithful izbacivao je puno više vode nego obično. Medjutim, još se sustavno ne prati aktivnost gejzira radi predvidjanja potresa, što ne znači da se to u skoroj budućnosti neće raditi.

 

 

Izvor: hr.skole.com, wikipedia.org.





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju