2014-03-03 10:11:47

KREDA - kako se dobiva?

Kreda se, u prirodi, nalazi u bijeloj, crnoj i sangvina (krvavo crvena) boji. Vadi se u rudnicima krede. Ima ista svojstva kao i ugljen, ali je tvrđa pa pomoću nje možemo vući oštre i tanke linije (školska kreda).

U morskoj vodi žive mnogobrojni oblici vrlo sitnih biljaka i životinja. Jedan takav oblik je jednostanična životinja zvana foraminifera, čija se ljuštura sastoji od vapna. Kad životinje uginu, njihove sićušne ljušture padaju na dno mora, a s vremenom (milijuni godina) se od tih ljuštura napravi debeli sloj koji se postupno stvrdne i sabije u mekan vapnenac - kredu.

Razni poremećaji u Zemljinoj kori često su izbacivali na površinu dio tla koji je nekada ležao na dnu mora. To se nekad davno zbilo i s tlom u blizini kanala La Manche. Slojevi krede što su ležali na dnu mora su se podigli. Kasnije je more ispralo mekane dijelove, a ostale su goleme litice krede. Dvije najpoznatije litice nalaze se nedaleko od Dovera na engleskoj strani i kod Dieppea na francuskoj strani La Manchea.

U ostalim dijelovima svijeta naslage krede se nalaze duboko u kopnu, u područjima što su nekad davno bila pod vodom. Takve primjere nalazimo u Sjedinjenim Američkim Državama, i to u saveznim državama Kanzas, Arkanzas i Teksas. Ali, najbolja prirodna kreda dolazi iz Engleske, koja godišnje proizvodi preko 5 milijuna tona krede.

 

Čovjek već stotinama godina upotrebljava kredu u ovom ili onom obliku. Školska kreda, koju svi poznajemo, sadrži u sebi neku tvar koja joj ne dozvoljava da se razmrvi. Najbolje školske krede sadrže oko 95 posto krede. Ako joj dodamo boju, dobijemo kredu u boji. Kad se kreda pretvori u prah, ispire i filtrira, zove se španjolska kreda. Upotrebljava se za proizvodnju mnogih korisnih proizvoda, kao što su kit, boje, lijekovi, papir, zubne paste i puderi!

 

 

Preuzeto sa: e-kako.geek.hr


Osnovna škola Ivana Filipovića Osijek